Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Osijek nositelj je projekta „Motivacija dugotrajno nezaposlenih osoba“ koji je sufinanciran u okviru Predpristupnog instrumenta IPA IV komponente Razvoj ljudskih potencijala u okviru projekta „Uspostava podrške u socijalnom uključivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina“. Suradnik na projektu je Centar za socijalnu skrb Osijek.

Tijekom prve polovice svibnja po peti puta u Ladimirevcima je održana kulturno-etnografska manifestacija u spomen na velikoga hrvatskog glumca Fabijana Šovagovića. Ove godine održana je pod imenom "Šovini dani" i trajala je od petoga do dvanaestoga svibnja 2011. godine. Svojevrsna najava ovoga događanja počela je još u ožujku predavanjem "Glagoljica u gostima" Društva prijatelja glagoljice iz Zagreba. Tom prigodom su u holu Osnovne škole Ladimirevci predavač dr. Darko Žubrinić i glumac Stjepan Bahert Ladimirevčanima približili svu ljepotu i značaj glagoljičkih misala, knjiga i dokumenata, kroz živu riječ i sliku.

Autor snimke: Stjepan Šovagović

Ovaj video je snimljen oko 1984. godine. Prikazuje koncert grupe "Hazard" u LOK-u (Ladimirevačkom omladinskom klubu), zatim disko večer i omladinski sastanak koji vodi tadašnji predsjednik Omladinske organizacije Branko Križanec, sada već nažalost pokojni.

Nazivi naselja, šuma, njiva i voda kriju u svakom našem selu neiscrpno bogatstvo informacija o prošlosti našega zavičaja. Analizom mjesnog nazvlja može se iščitati koji i kakvi ljudi su živjeli u prošlosti na tom terenu, kakav je bio biljni i životinjski svijet, čime su se ljudi bavili, kada su došli u neki kraj i u što su vjerovali. Sve to zapisano je u imenima naših polja i šuma, a mnogo govori i o odnosu ljudi i prirode, kako nekada, tako i danas.

Gledajući nedavno reprizno prikazivanje filma »Sokol ga nije volio« na našoj televiziji, prisjetio sam se da je prošlo već desetak godina od završetka snimanja toga filma, u kojemu sam i osobno sudjelovao kao statist. Sada, sa vremenske distance od deset godina, vidimo koliki je značaj toga filma za nas Slavonce. Naime, to je bio i ostao prvi pravi »slavonski« film i po tematici, glumcima, statistima i lokacijama snimanja. Film je dobrim dijelom uspio zabilježiti duh i mentalitet ovdašnjega čovjeka, ali je i prvi hrvatski film koji je načeo neku tabu-teme (na primjer prisilna kolektivizacija, križni put, likvidacije itd.) još za starog režima komunističke Jugoslavije. Upravo to je ono što ovaj film čini vrijednim i danas, te je on još uvijek jedno od najboljih ostvarenja režisera Branka Schmidta.

Filmski, kazališni i TV-glumac, rodio se u Ladimirevcima, slavonskom selu pored Valpova 4. siječnja 1932. godine. Podrijetlom je iz zemljoradničke obitelji, a o svom djetinjstvu sam je rekao slijedeće: "Moj otac Josip i mati Tonka imali su nas četvero, dva brata i dvije sestre. Moj stric je imao kćer i sina. Svi smo živjeli u jednoj kući. Imali smo jednu sobu od sokaka u kojoj je bila peć i u kojoj smo spavali mi - sva djeca. Otac mi je umro kad mi je bilo sedam godina, a majka, koja me željela dati u popove, jer sam bio najmlađi, tri godine poslije njega. Stric je ispunio njezinu želju i dao me na školovanje u Osijek. Bio sam dobar đak u nižoj školi, recitirao sam pjesme i bio ministrant".

Ladimirevci su naselje smješteno u središtu mikroregije Valpovštine. Područje Valpova spada u pridravsku nizinu Osijeka pružajući se u smjeru sjeverozapad-jugoistok duž desne obale rijeke Drave. Cijeli kraj je tipično ravničarski prostor i smješten je na aluvijalnoj ravni rijeke Karašice koja teče paralelno s rijekom Dravom. Karašica se kod Petrijevaca ulijeva u rijeku Dravu.

Pretežiti dio Valpovštine je nekada bio prekriven šumama hrasta lužnjaka, običnoga graba, bukve, te bijele vrbe i topole u nižim predjelima. Tijekom devetnaestog stoljeća veći dio tih šuma je iskrčen, a šumsko i močvarno tlo je pretvoreno u oranice na kojima se danas uzgajaju ratarske kulture. Zbog toga krajobraz Ladimirevaca ima tipično ravničarski izgled.

Selo Ladimirevci smješteno je nizvodno od utoka rijeke Vučice u Karašicu pružajući se duž lokalne ceste koja od Valpova vodi za Bizovac i dalje do Osijeka.